Lov u Nacionalnom parku Skadarsko jezero je zabranjen, iako je praksa u nacionalnim parkovima širom Evropske unije, sasvim suprotna. U razgovoru za „Dan” Milo Mihaljević, predsjednik Lovačke organizacije „Podgorica” navodi da postoji uvriježeno mišljenje da lov i Nacionalni parkovi, ne idu zajedno što, prema njegovom mišljenju, apsolutno nije tačno.

•Da li u Crnoj Gori postoji lov u Nacionalnim parkovima?

– Potrebno je naglasiti da nigdje u Direktivi o pticama i Direktivi o staništima, kao krovnim dokumentima EU ne postoje nikakvi posebni zahtjevi u odnosu na upravljanje lova u nacionalnim parkovima. U suštini, na osnovu principa očuvanja i održivog korišćenja, nacionalnih parkova i drugih zaštićenih područja treba nastojati da se osigura trajni suživot ljudskih aktivnosti sa vrijednostima biološke raznolikosti. EU priznaje legitimitet korišćenja divljih životinja u okviru svojih nacionalnih parkova, kao što su lov, postavljeni su regulatorni okviri koji garantuju njegovu održivost i kompatibilnost sa ciljevima očuvanja ovih lokacija. Najbitnije je da se definišu rezervati koji su značajni za razne vrste, njihovu brojnost, razmnožavanje, prirast, uzgoj mladih i drugo, kao i njihov broj i veličina, uključujući i strogi režim i uslove koji vladaju u njima. Dovoljno je pogledati listu nacionalnih parkova u zemljama Evropske unije gdje se lovi, a tu se mogu naći nacionalni parkovi Triglav, NP Dunav u Austriji i mnogi drugi. Osnovni akt koji zabranjuje lov u Nacionalnom parku „Skadarsko jezero” jeste „Prostorni plan posebne namjene”, usvojen prije dvadesetak godina.

•Kako je regulisan lov u nacionalnom parku?

– Kad kažemo da bi trebao biti upriličen lov, mislimo na održiv lov u okvirima navedenih krovnih direktiva i lova kao kulturnog nasljeđa koje baštine crnogorski lovci. Direktiva o staništima, Direktiva o pticama, EU vodič za lov, zatim nacionalni zakoni Zakona o zaštiti prirode, Zakon o nacionalnom parku Skadarsko jezero, Zakon o divljači i lovstvu su nacionalni pravni okviri koji definišu smjernice. Posebno, kada govorimo o vlažnim staništima, a takvog karaktera je Skadarsko jezero. Naravno, prenosimo jasan stav naših prijatelja iz EU, da je najgore stanje u nacionalnim parkovima gdje nema uređenog lova. Posebna tema je, svakako, a u vezi sa NP Skadarsko jezero je i blizina aerodroma, a znamo kakve opasnosti mogu izazvati jata ptica za siguran let aviona.

•Da li postoji inicijativa da se na prostoru NP Skadarsko jezero omogući lov u određenim, kontrolisanim uslovima?

– Inicijative postoje i obnavljaju se godinama, i to od 2003. godine. Organizovane su radionice sa predstavnicima MORT-a, Ministarstva poljoprivrede i drugih organizacija od strane vodećih ljudi iz FACE-a. U slučaju migratornih vrsta, posebno će voditi računa da se vrste, na koje se odnose regulative o lovu, ne love tokom perioda njihove reprodukcije ili tokom njihovog povratka na uzgajališta. Ramsarska konvencija govori o uključivanju lokalnog stanovništva, a definiše pojam razumnog korišćenja divljači. Trajanje lovne sezone, broj jedinki koje se mogu uloviti na dnevnom nivou, načini dozvoljenog lova, kao i definisanje sredstava prilikom lova su takođe bitne smjernice za lov. Kada kažemo sredstva za lov, prije svega mislimo na korišćenje čamaca čija brzina ne prelazi pet kilometara na sat, ograničenje prilikom korišćenja poluautomatske puške na dozvoljeno maksimalno dva metka u magacinu, kao i zabrana korišćenja električnih uređaja za reprodukciju zvuka. Jako je važno naći zamjenu za olovnu municiju.

•Koje su to vrste životinja na koje bi bio dozvoljen lov ?

– U indeksu lovnih vrsta EU nalaze se 82 vrste ptica, mnoge od njih žive ili migriraju prema našim staništima. Međutim, glavne lovne vrste su iz reda plovuša, mislim prije svega na patke, (guske su ređe prisutne u nekom značajnijem broju). Jako je važno i sa preporukom da se ulovljena divljač konzumira na različite lovačke kulinarske načine, jer se radi o najkvalitetnijoj i najzdravijoj vrsti hrane. U fokusu lova su brojne vrste pataka koje zimuju na našim prostorima.

•Kakva je situacija sa krivolovom u Nacionalnom parku ?

– Danas na Skadarskom jezeru i u priobalju imamo ogromne kolonije štetočina, koje direktno uništavaju populacije baljošaka i pataka, kao i drugih vrsta ptica. Po našim procjenama, ogroman broj štetočina u području priobalja Skadarskog jezera godišnje uništi oko 40.000 hiljada jaja kao i mladih radi se o ugroženosti populacija pataka, baljoške, grlice, prepelice, pa i mladih zečeva. Kad spomenemo štetočine, mislimo na vrane, svrake, ali i galebove, čaplje, sojke, lisice, šakale... Jako je važno da se lovci obavežu na akcije smanjivanja broja štetočina. Na ovaj način bi lovci lovili dio populacije divljači koju bi spasili optimizacijom broja štetočina.

Podsjećamo i na značaj kvalitetnog prebrojavanja ptica po IVC metodologiji, to podrazumijeva prebrojavanje ptica na preko 1400 staništa u svijetu. Kod nas recimo mali kormoran tzv. fendak je od strane angažovanog tima na prebrojavanju imao stalne godišnje brojke od 1500 do 3300, međutim stvarni brojevi su bili i do desetak puta veći. Kormoran, naime kao uvezena ptica nema prirodnog neprijatelja koji bi njegov broj držao u ekološkoj ravnoteži.

M.D.S.

---

Autohtone vrste na Skadarskom jezeru
•Koje vrste životinja su autohtone na prostoru ovog NP, i kako se mogu zaštititi?

–Dvije vrste pataka se gnijezde na našem jezeru, to su velika patka (gluvara) i patka crnka. Patka crnka je jedina vrsta patke koja nije lovna, ne nalazi se u Indeksu lovnih vrsta EU, a ni našoj listi lovnih vrsta. Ima posebnost jer se dešava da više ženki formira zajedničko mjesto gniježđenja i na taj način bezbjednije čuva svoje mlade.

Velika patka ili ‘gluvara’ ima značajnu populaciju, jako lako je povećati njenu brojnost, ali je neophodno očuvati je od štetočina tokom procesa reprodukcije. Nekada je postojao pačarnik u zalivu Vitoja- čije obnavljanje bi puno značilo i za ukupnu brojnost, ali i za ekonomski lov. Pored šumske šljuke, ova vrsta pripada redu teško prebrojivih, tako da su procjene obično date sa velikom greškom.



”Najbitnije je da se definišu rezervati koji su značajni za razne vrste